Metodicki pristup knjizevnoumjetnickom
tekstu
Lirsko djelo
Ucenici prihvacaju lirsko djelo spontano, zamisljaju i dograduju
pjesnicke slike, osjecaju i dozivljavaju pjesnicki govor, cude se ljepotama koje
im otkriva lirski pjesnik.Lirika na njih djeluje inspirativno.Uz lirsko djelo
dolaze do izrazaja psihicke osobine ucenika koje se reflektiraju i u pristupu
knjizevnom tekstu, ulaze u emocionalni svijet, a usmjeravanje prema unutarnjem
svijetu priblizava ih potpunijem dozivljavanju lirske poezije i otkrivaju
emocionalna stanja u sirem rasponu.Javlja se interes za pjesnika,njegov odnos
prema svijetu.
U 5. i 6. razredu interpretiraju se pjesme s motivima iz
djecijeg zivota, pejzaznim i rodoljubivim motivima i humoristicke pjesme.
U 7. i 8. razredu ukljucuju se pjesme intimnog (ljubavnog),
rodoljubivog, socijalnog i refleksivnog karaktera.
Polazeci od strukturnih obiljezja lirske pjesme, program donosi
sistem kategorija koje tvore lirski svijet i predstavljaju njegove konstante.Kao
temeljne kategorije uzete su: pjesnicka lirska slika, motiv, raspolozenje,
ritam, jezik i stil. Svaka od spomenutih kategorija provodi se u svim razredima,
ali su razgranicene razine. U svakom razredu te se kategorije osmisljavaju na
razini koja je dostupna ucenicima te dobi:
5. razred: a) Najznacajniji elementi i glavni dijelovi. Lirske
slike (lirska slika-boja, oblik i zvuk u okviru uze emocionalne cjeline; niz
lirskih slika kao cjelina pjesme). Stih( uza ritamska cjelina sa stanovista
broja slogova i pauza). Ugodaj (atmosfera): emocionalni utisak koji ostavlja
pjesma u cjelini. Osnovno osjecanje: pjesmom izrazena emocija. b)Jezicko-stilska
obiljezja: Uocavanje konkretne umjetnicke funkcije epiteta, onomatopeje,
hiperbole i personifikacije u lirskoj umjetnickoj strukturi.
..............................
|
6. razred: Najznacajniji elementi i glavni
dijelovi: Lirska slika( njeni elementi: vizuelni i auditivni) Ritam
(elementi: stih, pauza, opkoracenje, rima; ponavljanje: glasovno-rima, glasovi u
rijeci; ponavljanje slogova i rijeci). Ugodaj i osjecanje (zapazati ugodaje i
osjecanja sugerisana u pojedinim lirskim slikama). Stilska izrazajna sredstva:
poredenje, kontrast, gradacija.
7. razred: a)Najznacajniji elementi i gl. dijelovi:Lirska
slika(njeni elementi: taktilni i olfaktorni- imenovanje i funkcija; uocavanje
rijeci nosilaca tezista lirskog smisla; uocavanje lirskih slika i odredivanje
njihova smisla u datoj lirskoj strukturi). Ritam (poredak rijeci i njegov
smisao). Ugodaj i osjecanje (uocavati i tumaciti kao u 5. i 6. razredu). b)Jezik
i stilska obiljezja: metafora, alegorija i simbol.Stilska fungcija glagola;
stilska funkcija imenica i pridjeva. c) Lirske vrste. 8.razred:Najznacajniji
elementi i gl. dijelovi: Lirska slika-uza cjelina u pjesmi, sinteza ( jedinstvo
raznovrsnih culnih elemenata, skladna ritmicka i jezicna organizacija;
jedinstven lirski smisao). Lirske teme (razlikovanje pjesama s razlicitim
temama). Jezik i stilska obiljezja: stilska funkcija glagola, imenica, pridjeva;
umjetnicka funkcija dinamickog i statickog.Cjelovita
interpretacija lirske pjesme ne moze se uspjesno ostvariti bez otkrivanja
njezina jezika.Preko jezika, ritma, zvukovnog sloja ulazi se i u ostale slojeve
teksta, otkriva se prisutnost lirskog subjekta, emocionalno i misaono ustrojstvo
pjesme, njezina struktura.Metodicki pristup lirskoj poeziji ukljucuje jos neke
aspekte: povezivanje interpretacije lirske pjesme sa likovnim i muzickim
djelima, uvodenje ucenika u interpretativno citanje lirske pjesme, uloga lirske
poezije u izgradivanju ucenikova jezickog izraza i pokretanju stvaralackih
mogucnosti, a na taj nacin obogatit ce metodicki pristup lirskoj poeziji i
otvoriti nove mogucnosti uvodenja ucenika u svijet poezije.To istodobno znaci
uvoditi ucenike u nova podrucja dozivljavanja, u nove spoznaje o svijetu, u
potpuniji i bogatiji ljudski zivot.
................................
|
